Pravilno startovanje motora
Datum: 02.07.2007 17:52
Autor: Rade Šegrt
Automobil je sazdan da pruža slobodu kretanja, a da bi se pokrenuo najprije je neophodno startovati motor. Upravo je to radnja koju činimo prije svake vožnje, često više puta dnevno, što na godišnjem nivou čini preko hiljadu startovanja motora.
Ono preko čega, pak, olako prelazimo jeste činjenica da je ovo veoma kritična radnja sa stanovišta eksploatacije. Ovo je šok za motor koji može da pohaba njegove pokretne dijelove kao nekoliko stotina kilometara pređenog puta umjerene vožnje.
Bitno je znati da konstruktori motora proračunavaju dimenzije komponenti za temperature koje će one imati u toku ustaljenog rada motora. Međutim, pri startovanju motora međusobno pokretnih dijelova nije ni blizu projektovanog u trenutku pokretanja motora, te je proces habanja posebno izražen.
Loš tretman motora od strane vozača u periodu zagrijavanja negativno se odražava na stanje i radni vijek motora. Pod pojmom hladnog starta podrazumijeva se pokretanje i rad motora u uslovima kada mu dijelovi i radni fluidi nisu na projektovanoj radnoj temperaturi, odnosno, kada imaju temperaturu okoline. Stoga, hladan start postoji i leti, a ne samo zimi. Sam proces zagrijavanja traje dok sve komponente ne postignu radnu temperaturu. Činjenica je da se ove temperature razlikuju. Izduvni ventili i čela klipova postižu temperature od nekoliko stotina stepeni, rashladno sredstvo oko 100 stepeni, ulje može i više, kao i cilindri.
Takođe, zagrijavanje navedenih elemenata odvija se različitom brzinom. Najbrže se zagrijavaju klipovi, dok se ono kod cilindara odvija daleko sporije. Slično tome, i ulje se zagrijava prilično sporo. Dok je ono hladno tečljivost mu je mala, te se ne raspršuje adekvatno i ne dospijeva do svih mjesta gdje je ono poželjno. Visok pritisak ulja koji se u motoru postiže kad je ulje hladno uopšte ne znači da je podmazivanje dobro - naprotiv!
Visok pritisak je posljedica toga što ulje ne može da protiče kroz vodove sa istom lakoćom kao kada je zagrijano. Kada je zagrijano na svoju radnu temperaturu ulje teče kao voda, a uljna magla dospijeva u svaki kutak motora.
Na osnovu rečenog izgleda logično da bi poslije startovanja motora najbolje bilo sačekati da se on zagrije, pa tek onda krenuti u vožnju. Međutim, to definitivno nije ono što savjetujemo. Zagrijavanje motora na parkingu je dugotrajnije nego zagrijavanje u vožnji, ulje se intezivnije degradira, dijelovi više habaju, a na kraju ovo je i skuplje.
Naime, kako se pri radu motora na praznom hodu za isto vrijeme sagori manje goriva nego u vožnji, oslobađa se i manja količina toplote, te se motor sporije zagreva. Dalje, rad na praznom hodu (leru) zbog lošijeg procesa sagorijevanja dovodi da nesagorjelo gorivo rastvara uljni film i dospijeva u karter.
Sa druge strane, još lošije rješenje je prekomerno opterećivanje motora neposredno nakon starta. Time se naglo zagrijevaju klipovi, dok se istovremeno ostale površine daleko sporije greju.
Nakon analize loših rješenja, vrijeme je da se pozabavimo dobrim postupkom zagrijavanja motora.
Prije startovanja, kod dizel motora obavezno treba sačekati da grijači odrade svoj posao. Nakon gašenja signalne lampice treba ostati strpljiv još sekundu-dvije jer su grijači obično još toliko aktivirani. U hladnijim danima prije samog starta rad grijača ponoviti nekoliko puta kako bi pokretanje motora bilo olakšano. Prilikom zagrijavanja treba se oduprijeti iskušenju zalaska u visoke obrtaje. Pokretanje motora treba obaviti bez pratećeg turiranja! Nakon starta je potrebno sačekati 15 do 20 sekundi u mirovanju kako bi se povišeni prazan hod, koji može biti uslovljen i upotrebom automatskog ili ručnog startnog uređaja, stabilizovao. U ovom periodu mjenjač izbaciti iz brzine i pustiti kvačilo kako bi se pokrenulo ulje u mjenjaču.
Poslije nekoliko sekundi motor bi već trebao da može da reaguje bez gušenja na dodavanje gasa (ali ne prevelikog). Vezivanje pojasa, podešavanje muzike i ventilacije, te izlazak sa parkinga ili iz garaže, obično je sasvim dovoljno da vozilo zbog trzanja i nedovoljnog ubrzanja ne predstavlja smetnju u saobraćaju.
Po isteku ovog perioda polako krenuti i mijenjati stepene prenosa ranije nego obično, bez ulaska u više obrtaje motora. Ovo je posebno važno kod turboprehranjivanih motora jer je za odgovarajuće podmazivanje turbine potrebno izvjesno vrijeme.
Broj hladnih startova umnogome određuje vijek motora. Motor koji se često pokreće i vozi se na kratkim relacijama, može se smatrati kao motor koji radi u lošim uslovima. U tom slučaju biće potrebno intenzivnije održavanje, ako se želi normalan eksploatacioni vijek - na prvom mjestu češće zamene ulja i prečistača (filtera).
I još jedan savjet: poslije dužeg perioda gradskih vožnji, preporučljivo je jedan dan izaći van grada na jednu dužu vožnju i voziti auto malo oštrije, kako bi se svi dijelovi i ulje normalno zagrijavali, a nagomilani produkti nepotpunog sagorijevanja iščezli iz motora.
