IDEMO ISPOČETKA - PO 60. PUT
Kao i svake godine, ovo vrijeme od nekih mjesec dana prije nego što F1 ekipe kreću na put za prvu utrku sezone postaje vrijeme kad se naš sport uistinu budi. Naravno, zimskog sna za one koji u Formuli 1 rade nije bilo. Dapače, za većinu ekipa zima je (također) ekstremno intenzivan dio godine, dio u kojem je nepoznanica bezbroj, baš kao što je bezbrojna gomila problema i stvari nepredviđenih pomnim dizajnerskim procesom.
Ovo je, također, i doba godine u kojem su svi pobjednici, u kojem svi imaju priliku misliti i nadati se da su sve eventualne slabosti iz prošle sezone uklonjene, i da će nova sezona biti bolja i uspješnija. Zimski testovi, kao što to uvijek tvrdimo, nisu osobit pokazatelj forme, i to naročito vrijedi za 2009., sezonu u kojoj će biti možda najviše tehničkih promjena ikada u 60-godišnjoj povijesti Formule 1.
Pobrojimo te promjene samo na brzaka: umjesto guma s utorima vraćaju se nakon 11 sezona slikovi (čime se čisti mehanički "grip" povećava za oko 20 posto), drastično se smanjuju stražnja krila i pojednostavljuju prednja, uvodi se (od vozača) upravljiv dio prednjeg spoilera, zabranjene su sve one aero brlje po karoseriji automobila između prednjih i stražnjih kotača, motori moraju izdržati najmanje tri utrke (odnosno, svaki ih vozač može u tijeku sezone upotrijebiti osam), motori se smiju vrtjeti najviše 18,000 puta u minuti (a ne više 19,000), zabranjena su sva testiranja između prve i posljednje utrke sezone, zabranjeno je korištenje više od jednog aerodinamičkog tunela i korištenje modela u naravnoj veličini, najveća simulirana brzina u tom jednom tunelu ne smije prijeći 180 km/h. I, naravno: KERS. Premda bi ovo posljednje trebala biti kruna nastojanja da u Formuli 1 mnogo češće nego što smo navikli vidimo pretjecanja, većina nagovještaja govori da će proći bar nekoliko utrka prije što neka od ekipa počne uistinu i koristiti (dakle, dovoljno razvijen) sistem za recikliranje kinetičke energije, koji bi vozaču u svakom krugu trebao dati dodatnu injekciju snage od nekih osamdesetak konja kroz skoro sedam sekundi.
Zvuči sjajno. Ali, KERS je težak (i do 60 kilograma, to jest oko 10 posto mase cijelog auta), kompliciran, teško podesiv, nepouzdan i – opasan, ne po vozače (bar se tako misli) nego po mehaničare i sve koji u boksovima dodiruju automobile. Naime, u svojem radu KERS stvara značajne količine statičkog elektriciteta kojeg se (bolno) osjeti ako se golim rukama dotaknu određeni dijelovi automobila.
Ostale tehničke promjene mogle bi, međutim, uistinu dobro doći, jer su dizajnirane da smanje aerodinamički potisak, a povećaju mehanički. Drugim riječima, dizajnirane su da dokinu onu rupu od skoro dvije sekunde prljavog zraka što ostaje za svakim autom Formule 1 pri brzinama većim od 220 km/h, onu fatalnu klopku koja i najbolje i najhrabrije vozače onemogućava da se onom ispred sebe približi dovoljno kako bi pokušao pretjecanje. Nove bi promjene, dakle, trebale ponovno omogućiti korištenje onog klasičnog "firunga", iliti privlačenja onom ispred sebe dovoljno blizu da ga se pokuša u kočenju nadmudriti i prestići.
Naravno, zimska testiranja pokazala su mnoge stvari, ali ovu najzanimljiviju svakako nisu, jer vozači na tim testiranjima ne voze jedan protiv drugog. Ali, neki su već diskretno izjavili da zrak što ostaje iza automobila nije više nestabilan kao prije. Pravo stanje stvari, međutim, saznat ćemo u nedjelju 29. ožujka, rano ujutro, u živim scenama iz Melbournea.
A kakve bi bile prognoze za 2009.? Samo je jedna stvar sigurna: ako se uopće pojave u Australiji, ekipa za koju će voziti Jenson Button i, vjerojatno, Bruno Senna bit će uvjerljivo najslabije pripremljena od svih. U trenutku pisanja ovog teksta još nije definitivno potvrđen opstanak ekipe, premda se sada čini vrlo vjerojatnim. Ako ekipa preživi, i pod bilo kojim novim imenom, u Melbourne će otići s nula dana testiranja. To znači da će ekipa u najboljem slučaju, početi kako-tako funkcionirati tek kad sezona počne u Europi, polovicom svibnja.
Force India ne izgleda puno bolje, budući da njihov novi model neće biti gotov prije početka ožujka. Ali, Adrian Sutil i Giancarlo Fisichella bar će odraditi jedan ili dva testa prije dolaska na prvu utrku. (Zanimljivo je da će obje ove, teoretski najslabije, ekipe u 2009. pokretati Mercedesovi motori, prošle godine tek za nijansu slabiji od Ferrarijevih.)
Akcije svih ostalih stoje znatno bolje, ali ne nužno u logičkom redoslijedu. Recimo, dosadašnja su zimska testiranja pokazala da Renault, u ovoj fazi, ne izgleda najbolje. Auto se već na prvi pogled razlikuje od drugih, a Fernando Alonso i (u manjoj mjeri) Nelson Piquet Jr su se do sada žestoko žalili na njegova aerodinamička svojstva.
Svi ostali, zapravo, imaju značajnih razloga za optimizam. Williams i Toyota odvezli su neke sjajne testove ove zime. Radikalno hrabri Red Bull pokazao se iznimno brzim već u prvim krugovima života, što bi trebalo značiti da će i Toro Rosso (premda s drugačijim motorom) biti i u 2009. dobar. BMW-ovi vozači Nick Heidfeld i Robert Kubica odvezli su više test-kilometara od svih drugih. Rijetko su kada bili najbrži, ali najčešće su a najbržima zaostajali tek koju stotinku sekunde.
Kao što to uglavnom uvijek biva kad se drastično promijene pravila, najbolji (i najbogatiji) uglavnom ostaju na tim pozicijama. Već su to pokazali i zimski testovi. Dakle, Ferrari – čiji automobil po mnogim, subjektivnim, procjenama izgleda najbolje – bit će u samom vrhu. Zanimljivo će, međutim, biti vidjeti kako će u 2009. funkcionirati Kimi Räikkönen. Nakon šamaranja prošle godine od strane Felipea Masse, vozača plaćenog šest puta manje, svjetski prvak iz 2007. izgleda opako naoštren. Ako Ferrari F60 uistinu ostvari sav potencijal kojeg je pokazao ove zime, i ako naglašenijim nadupravljanjem (dakle, nestašnijim repom) bude njegovom stilu vožnje više odgovarao, Finac bi se, još jednom, mogao vratiti iz lige otpisanih i odvoziti novu, briljantnu sezonu. No, ako Räikkönena išta krasi osim nadnaravne brzine kad mu sve ide niz dlaku, onda je to nepredvidivost.
Što se, pak, aktualnog svjetskog prvaka tiče, tu ne treba trošiti previše riječi. McLaren izgleda gotovo jednako dobro (a po nekima i bolje) nego Ferrari, na testovima se pokazao iznimno brzim, a Lewis Hamilton odmorio se ove zime znatno više nego prije godinu dana. Stres (i imperativ) osvajanja prvog naslova prvaka sad je za njim, i vjerojatno ćemo u 2009. vidjeti jednog još bržeg i, vjerojatno, pogreškama nesklonijeg Hamiltona. Ako se ova prognoza ostvari, ostalima se ne piše baš dobro, najmanje drugom vozaču McLarena Heikkiju Kovalainenu. Drugi najbrži F1 Finac, imat će u 2009. na leđima nezgodan imperativ: morat će pokazati da zaslužuje mjesto u McLarenu. Prošle godine nije briljirao. Ove godine izvući ga može samo to da bude brži od Hamiltona. Misija – gotovo nemoguća.
Kažemo to svake godine u ovo vrijeme, ali što se može kad Formula 1 uvijek u ovo doba donese novo uzbuđenje: i sezona 2009. bit izuzetno uzbudljiva. Nadajmo se toliko uzbudljiva da sve uobičajene prognoze (poput ovih gore) padnu u vodu.
POMAKNUTA SATNICA AUSTRALSKOG GRAND PRIXA
Organizatori V.N. Australije odlučili su se prilagoditi europskoj publici, te zakazati početak slobodnih treninga i kvalifikacija u kasnijim poslijepodnevnim satima.
Zbog značajne vremenske razlike, europski gledatelji željni F1 akcije do sada su se morali buditi u ranim jutarnjim satima. Zahvaljujući kasnijem početku treninga, kvalifikacija i utrke, ove će godine moći odspavati pokoji sat duže.
Raspored australskog Grand Prix vikenda:
1. slobodni treninzi - Petak - 12:30-14:00
2. slobodni treninzi - Petak - 16:30-18:00
3. slobodni treninzi - Subota - 14:00-15:00
Kvalifikacije - Subota - 17:00-18:00
Utrka - Nedjelja – 17:00