Kako bi tvrtke poboljšale svoje poslovanje i tržišne rezultate, posežu za raznim metodama. Jedna od njih je benchmarking. Benchmarking se temelji na proučavanju onoga što rade vodeće konkurentske tvrtke da bi sličnim riješenjima unaprijedili vlastito poslovanje.
Koliko je jak benchmarking u industriji govori i sama činjenica da veliki igrači ne čekaju da konkurencija profitira na tržištu od vlastite kreacije, već zahvaljujući industrijskoj špijunaži ravnopravno drže korak i istovremeno na tržište izbacuju slične proizvode. Dali u tome uspiju? Pa vjerojatno da, ali nekad stvari odu u krivom smjeru.
PD (pumpe duse) vs. CR (common rail)
Jedna od modernih tehnologija koja nije imala svoje sljedbenike bila je VW-ova PD (punpa - brizgaljka), tehnologija izravnog ubrizgavanja goriva. Nju su donedavno rabili svi četverocilindrični dizel motori razvijeni unutar VW grupe, a predstavljena je 1998. godine rao revolucionarna. Omogućavala je visoke tlakove ubrizgavanja goriva, tiši rad u odnosu na starije dizelaše, veću učinkovitost motora i bolje performanse.
U isto vrijeme i Alfa Romeo komercijalizira CR (common rail) tehnologiju izravnog ubrizgavanja goriva pod visokim tlakom iz zajedničkog sabirnika i u njoj konkurencija vidi ideju koju valja slijediti.
CR (common rail) motori su se tako pokazali tiši, uglađeniji u radu, lakše su ispunjavali sve zahtjevnije ekološke norme, tako da je jedina prednost PD (punpa - brizgaljka) motora ostala u nešto nižoj potrošnji upravo zbog korištenja visokog tlaka kod ubrizgavanja goriva. Danas gotovo da nema modernog dizel motora koji ne koristi CR tehnologiju, samo što ih susrećemo pod raznim nazivima (HDi, CRDi, CDTi, dCi, CDI...).
VW je forsirao PD motore i čak sa Siemensom otvorio 240 milijuna eura vrijednu tvornicu za proizvodnju PD komponenti, ali zahtjevi tržišta i ekologije su presudili. PD odlazi u povijest, a od 2007. godine VW počinje proizvoditi novu generaciju dizel motora s CR tehnologijom.
SMG (sequential manual gearbox)
Krenimo prvo od korijena priče, od DSG mjenjača (doppelschalt getribe), odnosno mjenjača s dvostrukom spojkom. Ovdje nećemo govoriti o njemu, već o generacijama mjenjača koje je glave stajao upravo DSG. Začetnik DSG-a je VW, a svi ostali su pokušali kopirati tu ideju.
Pojavljuju se automatizirani mjenjači s jednom spojkom, tj. mjenjačkom kutijom kao kod klasičnih ručnih mjenjača, jedino što je izmjena brzina automatizirana, pa se ponašaju kao automatski. Nema klasične papučice gasa, nego vozač pomicanjem ručice daje signal koji aktivira elektro-hidrauličke pokretače mehanizma izmjene stupnjava. Ovi su mjenjači svojedobno bili revolucionarni jer su omogučavali automatsku izmjenu brzina i u manjim automobilima za koje su klasični automatski mjenjači bili preglomazni i s velikim gubicima u prijenosu snage.
Veliki proizvođači mnogo ulažu u razvoj ove vrste mjenjača. Jedan od njih je i BMW, a njegov SMG postaje najbolji automatizirani mjenjač na svijetu. Ugrađuju ga u M5, M6, a ugrađivali su ga i u M3. Intenzivan razvoj doveo je do treće generacije koja je stupnjeve mijenjala za 65ms. U čemu je onda bio problem? Jednostavno DSG je bio bolji. DSG radi brže i uglađenije jer uvijek u pogonu ima dvije brzine, onu u kojoj vozite i prvu slijedeću, a zahvaljujući postojanju dvije spojke promjena brzina na više traje koliko i uključivanje druge spojke.
Kod SMG-a postoji jedna spojka, pa automat mora prvo isključiti nju, prebaciti brzinu i zatim ponovno uključiti, tj. spojiti spojku. Sve to traje kratko, ali još uvijek se osječa trzaj kao posljedica prekida vučne sile., što kod DSG-a nije slučaj. BMW nije javno kapitulirao, ali novorazvijeni mjenjač s dvostrukom spojkom DCT jasno govori da SMG četvrte generacije neće ugledati svjetlo dana.
Sensotronic
Ukratko ovaj tijek je izgledao ovako : glorificiranje ideje, opoziv vozila, prekid proizvodnje. Drugim riječima riječ je o Mercedesu. Mercedes je pokušao da po prvi put uvede brake-by-wire ili najjednostavnije rečeno kočenje putem žice. Mercedes, inače pionir elemenata aktivne sigurnosti koji je prvi ugradio ABS i ESP predstavit će prvi serijski automobil s elektroničkim kočnicama, Sensotronic.
Sensotronic nema mehaničke veze između papučice gasa i kočnica, već pritiskom na papučicu računalo prosljeđuje jačinu pritiska, te prema tome aktivira hidrauliku. Prednost je u brzini reakcije obzirom da je kočioni sustav stalno pod maksimalnim tlakom., a jačinu kočenja reguliraju elektronički upravljani ventili. Zaustavni put na autocesti se skraćuje za oko 3 posto. Sve je izgledalo sjajno do 2004. godine. Tada je Mercedes opozvao 680.000 vozila zbog problema s novim kočnicama. 2006. Mercedes i njegov partner Bosch prestaju ugrađivati Sensotronic.
Run-flat gume ?
Još uvijek je neizvjesna sudbina run-flat guma. Riječ je o pneumatiku s pojačanim bokovima ili središnjom potporom zahvaljujući kojoj automobil može nastaviti vožnju i kad se guma probuši. Međutim ove su gume skuplje i veće su mase, te na taj način negativno utječu na vozne osobine. Usprkos početnoj euforiji nisu pronašle značajan udio na tržištu.
Telefon, Wankel...
Od manjih primjera valja istaknuti telefone u automobilu kojeg je izgurao mobitel i Bluetooth. Moderni Wankelov motor izgurali su mali turbo motori....