lamda sonda
- Začetnik teme mijo_16v
- Datum pokretanja
lamda sonda
- Začetnik teme mijo_16v
- Datum pokretanja
- Status
Član
Funkcija je lambda sonde je da detektuje odstupanja lambda faktora u izduvnim plinovima od idealne vrijednosti, te omogući kompijuteru da zavisno od toga reguliše količinu ubrizganog goriva u usisne cijevi. Znaci, u slučaju prebogate smješe smanjuje se količina ubrizganog goriva i obrnuto.. Znaci moze ti biti nepravilna smjesa, prebogata ili presiromasna a kompijuter ti nece dobijati te podatke pa samim tim auto ti moze nepravilno raditi tipa trokiranje i sl. i gubit ces na performansama..
MyX je napisao(la):potpisujem ovo sto je edo rekao.
Ja cak i ne koristim lambda sondu, tj. iskljucena mi je, nisam primjetio nikakvu razliku u vuci. I, ako ima razlike to je nesto neprimjetno. Ako zelis dat cu ti ja svoju sondu.
hvala el evo nasao sam vec jednog takog pa sam skinuo s njegovog auta
Član
U motoru s unutrašnjim izgaranjem, do izgaranja dolazi uslijed električnog paljenja smjese goriva i zraka, pri čemu se kemijska energija goriva pretvara u toplinsku energiju, a toplinska energija u mehanički rad.
Benzin se sastoji od mješavine ugljikovodika, koji sadrže atome ugljika (C) i vodika (H), povezane na razne načine (parafinski i aromatski spojevi).
Glavni produkti izgaranja su: ugljični dioksid (CO2), vodena para (H2O), ugljični monoksid (CO) i mali postoci nesagorjelih ugljikovodika (HC) te dušikovih oksida (NO). Ova posljednja dva sastojka mjere se u miljuntim dijelovima (ppm). Od promatranih plinova koji onečišćuju okolinu jedino se ugljični monoksid javlja u znatnijim količinama. Dušikovi oksidi (NOx) su mješavina oksida - dušikovog oksida (N2O), dušikovog monoksida (NO) i dušikovog dioksida (NO2). Od svih dušikovih oksida 95% otpadana monoksid (NO).
Kako bi se postotak onečišćivača sve na najmanju moguću mjeru, u sustav ubrizgavanja je uključen senzor kisika lambda sonda. Lambda sonda reagira na količinu kisika kojega kod optimalnog izgaranja u motoru ima od 0,2 do 0,4% volumno. Izlazni signal senzora (električni napon) kao važan podatak prima upravljačka jedinica ECU i permanentno radi finu korekciju količine goriva. To radi na način da upravlja vremenom otvorenosti brizgalica te na taj način povećava ili smanjuje količinu goriva u motoru.
Kada sustav ispravno radi lambda omjer se kreće u granicama od 0,97 do 1,03 (jedan, uz odstupanje od tri posto). Podatak koji sonda daje o količini kisika u ispušnim plinovima omogućava ECU centrali provedbu stalne korekcije u realnom vremenu (bogata i siromašna smjesa). Na taj način smjesa zraka i goriva uvijek je blizu optimalne stehiometrijske vrijednosti. Sonda je smještena na prednjem dijelu ispušnog sustava ispred katalizatora, a njezin aktivni dio je u struji ispušnih plinova.
Lambda sonda se sastoji od keramičkog tijela izrađenog od materijala na bazi cirkonijevog dioksida, prekrivenog tankim slojem platine. Vanjski dio sonde izložen je struji ispušnih plinova, a unutarnji je dio u dodiru s okolnim zrakom
(1-metalni priključak, 2-keramičko tijelo, 3-zaštita aktivnog dijela, 4-aktivni dio - cirkonijev dioksid, 5-priključak grijača, 6-vanjska zaštita, 7-grijač, 8-priključak grijača)
Sonda se sastoji od keramičkog tijela izrađenog od materijala na bazi cirkonijevog dioksida, prekrivenog tankim slojem platine. Vanjski dio sonde izložen je struji ispušnih plinova, dok je unutarnji dio u dodiru s okolnim zrakom. Rad sonde temelji se na tome što pri temperaturama višim od 300°C spomenuti keramički materijal postaje vodljiv za ione kisika. U tim uvjetima, ako je postotak kisika na dvije strane sonde (unutrašnja i vanjska) različit, između dva kraja dolazi do promjene napona, koja je osnovu (indikator) za mjerenje različite količine sadržanog kisika u dva okruženja (na strani okolnog zraka i na strani ispušnih plinova).
ECU centrala dobiva podatak da zaostala količine kisika u ispušnim plinovima nisu takve da omogućuju izgaranje siromašno štetnim ostacima. Pri temperaturama nižim od 300°C keramički materijal nije aktivan, pa sonda ne šalje iskoristive signale. Tada ECU centrala (program pohranjen u centrali) blokira reguliranje goriva (mješavine) u fazi zagrijavanja motora. Kako bi se brzo postigla radna temperature, sonda je opremljena električnim otpornikom (grijačem) koji skraćuje vrijeme potrebno da bi keramika postala ionski vodljiva. Time se omogućava ugradnje sonde u hladnija područja ispušnog sustava.
Lambda sonda je učinkovita samo kad je lambda omjer (faktor zraka) 1±0,03, dakle od 0,97 do 1,03. Zbog toga motor treba uvijek raditi sa stehiometrijskim omjerom. Izuzetak je rad u prznom hodu i u kod punog gasa, kad je lambda sonda isključena
Ispitivanje ispravnosti lambda sonde može se provjeriti: volt metrom, moto testerom, osciloskopom. Najbolji način je ispitivanje osciloskopom, jer se jasno vide trenutni napon, osciliranje napona u jedinici vremena i vremenska baza. Upravljačka centrala ima mogućnost permanentne dijagnostike lambda sonde (kod nekih vozila) i u slučaju zastoja u radu sonde pali kontrolnu lampicu kao znak upozorenja, jer neispravan sustav ubrizgavanja trajno oštećuje katalizator. Kad se utvrdi da lambda sonda ne radi, prvi zadatak je ispitati sve moguće uzroke koji mogu blokirati rad sonde: propuštanje zraka na usisnom kolektoru, stanje svjećica i visokonaponskih kablova, korektnost faziranja i položaj senzora GMT, zazor ventila, kompresija motora, tlak goriva u sustavu goriva.
Na kraju, kao uzrok otkazivanja ostaje sama sonda. Lambda sonda se ne može revitalizirati čišćenjem ili doradom. Vijek trajanja sonde ovisi o stanju ranije spomenutih faktora. Na tržištu postoje i zamjenske sonde koje mogu biti dobre, međutim originalna sonda je uvijek bolji izbor. Lambda sonda se mijenja na jednostavan način, jedina komplikacija koja se u praksi događa je oštećenje navoja sonde na ispušnom kolektoru koji nastane radi visoke temperature. To oštećenje se mora s puno pažnje doraditi ili popraviti, kako bi dosjed za sondu bio potpuno ispravan.
Prilikom izmjene lambda sonde većina vlasnika automobila ugrađuje zamjenski proizvod, koji je upola jeftiniji od originalnog. Zbog toga se dalje ne treba štedjeti te je preporučljivo ugraditi najbolju zamjensku lambda sondu. U protivnom može se izgubiti i 'ovce i novce'. Cijena im se kreće od 60 do 120 eura, a za ruke, ovisno o smještaju sonde, treba platiti od 20 do 80 eura.
Benzin se sastoji od mješavine ugljikovodika, koji sadrže atome ugljika (C) i vodika (H), povezane na razne načine (parafinski i aromatski spojevi).
Glavni produkti izgaranja su: ugljični dioksid (CO2), vodena para (H2O), ugljični monoksid (CO) i mali postoci nesagorjelih ugljikovodika (HC) te dušikovih oksida (NO). Ova posljednja dva sastojka mjere se u miljuntim dijelovima (ppm). Od promatranih plinova koji onečišćuju okolinu jedino se ugljični monoksid javlja u znatnijim količinama. Dušikovi oksidi (NOx) su mješavina oksida - dušikovog oksida (N2O), dušikovog monoksida (NO) i dušikovog dioksida (NO2). Od svih dušikovih oksida 95% otpadana monoksid (NO).
Kako bi se postotak onečišćivača sve na najmanju moguću mjeru, u sustav ubrizgavanja je uključen senzor kisika lambda sonda. Lambda sonda reagira na količinu kisika kojega kod optimalnog izgaranja u motoru ima od 0,2 do 0,4% volumno. Izlazni signal senzora (električni napon) kao važan podatak prima upravljačka jedinica ECU i permanentno radi finu korekciju količine goriva. To radi na način da upravlja vremenom otvorenosti brizgalica te na taj način povećava ili smanjuje količinu goriva u motoru.
Kada sustav ispravno radi lambda omjer se kreće u granicama od 0,97 do 1,03 (jedan, uz odstupanje od tri posto). Podatak koji sonda daje o količini kisika u ispušnim plinovima omogućava ECU centrali provedbu stalne korekcije u realnom vremenu (bogata i siromašna smjesa). Na taj način smjesa zraka i goriva uvijek je blizu optimalne stehiometrijske vrijednosti. Sonda je smještena na prednjem dijelu ispušnog sustava ispred katalizatora, a njezin aktivni dio je u struji ispušnih plinova.
Lambda sonda se sastoji od keramičkog tijela izrađenog od materijala na bazi cirkonijevog dioksida, prekrivenog tankim slojem platine. Vanjski dio sonde izložen je struji ispušnih plinova, a unutarnji je dio u dodiru s okolnim zrakom
(1-metalni priključak, 2-keramičko tijelo, 3-zaštita aktivnog dijela, 4-aktivni dio - cirkonijev dioksid, 5-priključak grijača, 6-vanjska zaštita, 7-grijač, 8-priključak grijača)
Sonda se sastoji od keramičkog tijela izrađenog od materijala na bazi cirkonijevog dioksida, prekrivenog tankim slojem platine. Vanjski dio sonde izložen je struji ispušnih plinova, dok je unutarnji dio u dodiru s okolnim zrakom. Rad sonde temelji se na tome što pri temperaturama višim od 300°C spomenuti keramički materijal postaje vodljiv za ione kisika. U tim uvjetima, ako je postotak kisika na dvije strane sonde (unutrašnja i vanjska) različit, između dva kraja dolazi do promjene napona, koja je osnovu (indikator) za mjerenje različite količine sadržanog kisika u dva okruženja (na strani okolnog zraka i na strani ispušnih plinova).
ECU centrala dobiva podatak da zaostala količine kisika u ispušnim plinovima nisu takve da omogućuju izgaranje siromašno štetnim ostacima. Pri temperaturama nižim od 300°C keramički materijal nije aktivan, pa sonda ne šalje iskoristive signale. Tada ECU centrala (program pohranjen u centrali) blokira reguliranje goriva (mješavine) u fazi zagrijavanja motora. Kako bi se brzo postigla radna temperature, sonda je opremljena električnim otpornikom (grijačem) koji skraćuje vrijeme potrebno da bi keramika postala ionski vodljiva. Time se omogućava ugradnje sonde u hladnija područja ispušnog sustava.
Lambda sonda je učinkovita samo kad je lambda omjer (faktor zraka) 1±0,03, dakle od 0,97 do 1,03. Zbog toga motor treba uvijek raditi sa stehiometrijskim omjerom. Izuzetak je rad u prznom hodu i u kod punog gasa, kad je lambda sonda isključena
Ispitivanje ispravnosti lambda sonde može se provjeriti: volt metrom, moto testerom, osciloskopom. Najbolji način je ispitivanje osciloskopom, jer se jasno vide trenutni napon, osciliranje napona u jedinici vremena i vremenska baza. Upravljačka centrala ima mogućnost permanentne dijagnostike lambda sonde (kod nekih vozila) i u slučaju zastoja u radu sonde pali kontrolnu lampicu kao znak upozorenja, jer neispravan sustav ubrizgavanja trajno oštećuje katalizator. Kad se utvrdi da lambda sonda ne radi, prvi zadatak je ispitati sve moguće uzroke koji mogu blokirati rad sonde: propuštanje zraka na usisnom kolektoru, stanje svjećica i visokonaponskih kablova, korektnost faziranja i položaj senzora GMT, zazor ventila, kompresija motora, tlak goriva u sustavu goriva.
Na kraju, kao uzrok otkazivanja ostaje sama sonda. Lambda sonda se ne može revitalizirati čišćenjem ili doradom. Vijek trajanja sonde ovisi o stanju ranije spomenutih faktora. Na tržištu postoje i zamjenske sonde koje mogu biti dobre, međutim originalna sonda je uvijek bolji izbor. Lambda sonda se mijenja na jednostavan način, jedina komplikacija koja se u praksi događa je oštećenje navoja sonde na ispušnom kolektoru koji nastane radi visoke temperature. To oštećenje se mora s puno pažnje doraditi ili popraviti, kako bi dosjed za sondu bio potpuno ispravan.
Prilikom izmjene lambda sonde većina vlasnika automobila ugrađuje zamjenski proizvod, koji je upola jeftiniji od originalnog. Zbog toga se dalje ne treba štedjeti te je preporučljivo ugraditi najbolju zamjensku lambda sondu. U protivnom može se izgubiti i 'ovce i novce'. Cijena im se kreće od 60 do 120 eura, a za ruke, ovisno o smještaju sonde, treba platiti od 20 do 80 eura.
- Status