Elektromobil Iz Afrike

Elektromobil Iz Afrike

Član
</div>
<div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/elektroafrika%201.jpg" border="1" /></div><p>Gradovi koji plivaju u smogu i sve skuplji benzin &ndash; to su
glavni razlozi &scaron;to mnogi proizvođači automobila nade polažu u razvoj
elektromobila. I to ne samo u Evropi. I u Africi žele automobile na struju.</p><p class="MsoNormal">U Africi je ideja stigla do realizacije &ndash; u Južnoafričkoj
Republici bi sledeće godine trebalo da počne serijska proizvodnja jednog
modela. Ali i u siroma&scaron;noj Ugandi inženjeri rade na razvoju automobila na
struju. Studenti iz Kampale krenuli su u projekat, koji je skoro nemoguća
misija, s obzirom da se nijedan jedini deo automobila ne proizvodi u Africi &ndash;
motor, prenosni sistem, upravljač &ndash; sve mora da se uveze preko mora. Uprkos
tome, ovi entuzijasti nadaju se skoroj serijskoj proizvodnji.&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
U podrumu Tehnolo&scaron;kog instituta na državnom fakultetu Ugande odzvanjaju čekići
i elektrode. Pet studenata, budućih inženjera, sastavlja jednu karoseriju. Ovo
nije bilo kakvo vozilo. Ovo je san ovih studenata &ndash; ne&scaron;to &scaron;to bi moglo da
postane prvi elektroauto napravljen u Ugandi, obja&scaron;njava koordinator projekta
Paul Musasizi.</p><div style="text-align: center"><img src="http://auto.blog.rs/gallery/108/elektroafrika%2011.jpg" border="1" /></div><p>&bdquo;Ovaj automobil smo počeli da pravimo kako bismo pokazali da to možemo.
Hteli smo da pokažemo da imamo potencijal u ljudstvu za tako ne&scaron;to, da imamo
ljude koji su sposobni za ne&scaron;to novo. Hteli smo da i svet vidi &scaron;ta možemo, iako
nismo među najrazvijenijim zemljama. Hoćemo da svet prestane da proizvodi za
nas i da mi sami proizvodimo ono &scaron;to nam treba. Tada bi svetske zemlje bile
na&scaron;i ravnopravni partneri.&ldquo;

&nbsp;</p><p>Musasizi, uredan u svojoj ko&scaron;ulji i sa lap-topom pod mi&scaron;kom, stoji ispred
&scaron;koljke malog gradskog automobila. Već se može naslutiti kako bi trebalo da
izgleda ovaj dvosed. Točkovi su već tu, ali motor, upravljač i elektronika &ndash; to
sve nedostaje. Uop&scaron;te nije bilo lako naći ove delove.<br />
&nbsp;<br />
&bdquo;Mnoge delove karoserije smo mogli da poručimo od jedne domaće firme koja
proizvodi metalne krovne konstrukcije. Čak i gume mogu da se kupe u Ugandi. Ali
specifične delove, poput baterija i motora, morali smo da uvezemo iz Amerike.
To je bio veliki izazov. Ipak, sada je sve tu i nadamo se da ćemo u septembru
obaviti prve probne vožnje. Sve ovo traje prilično dugo, sa dizajniranjem
automobila smo počeli jo&scaron; 2009. godine.&ldquo;<br />
&nbsp;<strong><br />
<strong>Musasizi i njegov tim mogu da budu ponosni</strong></strong></p>

<p>Jer, oni nisu samo dizajnirali spolja&scaron;nje linije vozila, nego i osmislili
celu elektroniku i softver u jednoj maloj kancelariji univerziteta. Musasizi
ide stepenicama iz radionice na prvi sprat gde pet studenata sedi za
računarima. Ričard Matanda je jedan od njih. On je učestvovao u programiranju
softvera koji treba da kontroli&scaron;e celokupnu elektroniku auta.<br />
&nbsp;<br />
&bdquo;Najteže je bilo &scaron;to smo znali da moramo da napravimo automobil za trži&scaron;te
Ugande. Ovakav auto bi verovatno bio veoma skup, ali Uganđanima treba jeftino
vozilo koje mogu da priu&scaron;te. Elektromobili su naravno uvek skuplji od ostalih
automobila, a mi nismo ni znali koliko će nas ko&scaron;tati uvozni delovi. Drugi
problem su očajni putevi i ulice u Ugandi. Zato će auto biti prilično visokog
poda.&ldquo;<br />
&nbsp;<br />
Automobil bi trebalo da razvija maksimalnu brzinu od 60 kilometara na sat i da
prelazi 50 do 60 kilometara sa jednim punjenjem baterije. Prve probe bi trebalo
da se održe upravo u kampusu Univerziteta. Tada će inženjeri videti gde ima
prostora za pobolj&scaron;anja. Auto će se zvati Kira &ndash; po vodopadu kojim počinje tok Nila
iz Viktorijinog jezera. Nil je za narod Afrike često izvor života &ndash; i
simbolično i bukvalno. Paul Musasizi smatra da rekao i vodopad mogu da budu i
simbol tehnolo&scaron;kog razvoja.<br />
<br />
Autori: Simone &Scaron;lindvajn, Nemanja Rujević<br />
Odg. urednik: Jakov Leon</p><p>Preuzeto sa : <a href="http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15204062,00.html?maca=ser-TB_ser_politka1_naslovna-4944-html-cb " target="_blank">dw-world.de</a>&nbsp;<br /></p>

<br>
 
Top